Suvremena su društva sve složenija, a zadaća učitelja/nastavnika prilagodba takvomu kontekstu tepriprema učenika/studenata na život s mnogobrojnim kulturnim različitostima i izazovima koji iznjih proizlaze. Za razvoj interkulturnih kompetencija (IK) veoma je važno stjecanje višekulturnihiskustava, ali i neke psihološke odrednice koje utječu na razvoj njihova afektivnog dijela, tzv.interkulturne osjetljivosti (IO). Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati odnos i doprinos psihološkihodrednica (osobina ličnosti i emocionalne kompetentnosti) te višekulturnih iskustava kao prediktorasamoprocijenjene razine IO-a kao kriterija. U istraživanje je bilo uključeno 235 sudionika, uglavnomženskoga spola, studenata učiteljskih studija sa šest sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Sudionici suispunili niz upitnika kojima su ispitani stavovi o pripadnicima drugih kultura, osobine ličnosti,sposobnosti emocionalne kompetentnosti, višekulturna iskustva i sociodemografska obilježja.Dobiveni rezultati pokazuju da sudionici istraživanja visoko procjenjuju vlastitu razinu IO-a te jeona veća kod onih sudionika koji su trenutno u kontaktu s pripadnicima drugih kultura, koji su višeputa putovali izvan zemlje, koji poznaju više stranih jezika i onih sa završenom gimnazijom.Bivarijatne analize pokazale su značajne povezanosti među svim ispitanim varijablama, amultivarijatnom hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da osobine ugodnosti iekstraverzije, sposobnost uočavanja i razumijevanja emocija, poznavanje više stranih jezika (kaonajjači prediktor), veći broj prijatelja i školovanje s pripadnicima drugih kultura značajno doprinosesamoprocijenjenoj razini IO-a kao kriterija (objašnjeno je 32 % varijance). Poticanjem ipoučavanjem u smjeru dobivenih rezultata moglo bi se utjecati na povećanje razine IO-a, a time širei IK-a, kako kod učitelja/nastavnika, tako i kod učenika/studenata.
