„Ne mogu te razumjeti jer ne mogu razumjeti sebe”: povezanost aleksitimije, pretjerane upotrebe društvenih mreža, empatije i teorije uma

Sažetak

Društvene su mreže relativno nov fenomen koji utječe na živote ljudi diljem svijeta. Broj korisnika društvenih mreža nedavno je dosegao milijarde, a ta se brojka svake godine povećava. Rezultati prijašnjih istraživanja pokazali su da pretjerano korištenje društvenih mreža može imati negativne učinke na mentalno i fizičko zdravlje. Stoga je važno istražiti koji psihološki čimbenici mogu pridonijeti pretjeranomu korištenju društvenih mreža. Socijalna anksioznost i aleksitimija snažni su prediktori pretjeranoga korištenja društvenih mreža, međutim, malo se zna o ulozi empatije i teorije uma u pretjeranome korištenju društvenih mreža. Stoga je primarni cilj ovoga istraživanja bio ispitati medijacijski učinak empatije i teorija uma u odnosu između aleksitimije i socijalne anksioznosti. Sudjelovalo je ukupno 1737 ispitanika (Mdobi = 25.28, SDdobi = 10.00; 60.83 % žena). Sudionici su dali svoje procjene na mjerama empatije, socijalne anksioznosti, teorije uma, usamljenosti i pretjerane upotrebe društvenih mreža. Medijatorski efekti empatije i teorije uma provjereni su pomoću strukturalnoga modeliranja. Dobivena je pozitivna povezanost između poteškoća u identificiranju osjećaja (aleksitimija) i socijalne anksioznosti: B = 0.53 (95 % CI [0.41 – 0.65], p < .001). Također, utvrđena je značajna pozitivna povezanost između socijalne anksioznosti i pretjeranoga korištenja društvenih mreža: B = 0.28, 95 % CI [0.14 – 0.37], p < .001; dok usamljenost nije bila povezana s korištenjem društvenih mreža. Slično tomu, nije dobiven značajan medijatorski efekt empatije i teorije uma na vezu između poteškoća u identificiranju osjećaja i socijalne anksioznosti. Buduća bi istraživanja trebala ispitati mogućnost generalizacije dobivenih rezultata u različitim kulturnim/jezičnim okruženjima. Primarno ograničenje provedenoga istraživanja proizlazi iz presječnoga nacrta koji onemogućava stvaranje uzročno-posljedičnih odnosa između istraženih konstrukata.