Procjena epistemičkih emocija kao crta pomoću metode mješovitoga istraživačkog pristupa

Autor(i)

  • Barbara Balaž Catholic University of Croatia, Department of Psychology, Zagreb, Croatia
  • Nina Pavlin-Bernardić University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Psychology, Zagreb, Croatia

Ključne riječi:

epistemičke emocije, mjerenje emocija kao crta, metoda mješovitoga istraživačkog pristupa, fizika

Sažetak

Epistemičke emocije uobičajeno se procjenjuju kao stanje, odnosno kao neposredni emocionalni odgovor na specifičan zadatak. S druge strane, u ovome je istraživanju cilj bio razviti novu uputu u Skali epistemičkih emocija u kontekstu predmeta fizike kojom bi se epistemičke emocije izmjerile kao crte, odnosno kao tipični emocionalni odgovor u određenoj situaciji. Skala mjeri sedam najzastupljenijih epistemičkih emocija u akademskome kontekstu, tj. iznenađenje, znatiželju, uživanje, zbunjenost, anksioznost, frustraciju i dosadu. Da bismo postigli postavljeni cilj, proveli smo dva istraživanja (kvalitativno i kvantitativno) s učenicima osmih razreda osnovnih škola koristeći metodu mješovitoga pristupa. Kvalitativna analiza ukazala je na širok raspon situacija učenja povezanih s predmetom fizike u kojima učenici uobičajeno doživljavaju epistemičke emocije. Na temelju tih rezultata u kvantitativnome smo istraživanju primijenili novoosmišljenu uputu u Skali epistemičkih emocija namijenjenu procjeni uobičajenoga emocionalnog doživljavanja epistemičkih emocija u kontekstu fizike. Prilikom procjene strukturne valjanosti Skale konfirmatorna faktorska analiza pokazala je neočekivane rezultate (tri negativne aktivirajuće epistemičke emocije tvorile su jedan faktor umjesto tri zasebna latentna faktora). S druge strane, Skala je imala dobru kriterijsku valjanost. Dobiveni rezultati ukazali su na važne implikacije povezane s primjenom te Skale. Iako je Skala pokazala adekvatne psihometrijske karakteristike za mjerenje epistemičkih emocija kao crta, u budućim bi istraživanjima trebalo dodatno provjeriti neočekivanu faktorsku strukturu ne bi li se utvrdilo je li razlog tomu adolescentska dob sudionika ili bi rezultati bili isti neovisno o dobi sudionika. Ovo je istraživanje pridonijelo postojećoj literaturi i empirijskim podacima o učeničkim akademskim emocijama proširujući istraživanja i na područje rijetko istraživane grupe emocija, preciznije, na epistemičke emocije, i to kao crte, a ne samo kao stanja.

##submission.downloads##

Objavljeno

2022-12-09

Broj časopisa

Rubrika

Articles