Konceptualizacije odnosa između ličnosti i zdravstvenih ishoda

Abstract

U recentnoj psihologijskoj literaturi predloženo je nekoliko vrlo plauzibilnih koncepcija odnosa između ličnosti i zdravstvenih ishoda. Radi se o četiri dominantna teorijska modela koja pokušavaju objasniti procese i mehanizme koji se nalaze u osnovi toga složenog odnosa. Ti se modeli zasnivaju na pretpostavkama o postojanju fizioloških mehanizama (stresa) u podlozi odnosa između ličnosti i zdravstvenih ishoda; postojanju povezanosti između ličnosti i tjelesnog zdravlja koja proizlazi iz istovjetne konstitucijske predispozicije; utjecaju ličnosti na zdravlje u kojem se kao posrednik javljaju ponašanja rizična/korisna za zdravlje, odnosno aktivan izbor okoline ili situacija rizičnih za zdravlje; te o postojanju povezanosti ličnosti i tzv. bolesničkog ponašanja kao jednog od zdravstvenih ishoda. Iako se, kao što je očigledno, istraživači slažu da ne postoji samo jedan put povezanosti između ličnosti i povećanog rizika za obolijevanje, već da je multidimenzionalnost i multidirektivnost te povezanosti prije pravilo, većina istraživanja u ovom području još uvijek uglavnom pokušava testirati je li određena crta ličnosti povezana s nekom određenom bolesti, dijelom procesa razvoja bolesti ili određenim rizičnim faktorima za tu bolest. Odnosno, postojeći nacrti istraživanja nisu postavljeni tako da mogu detektirati višestruku povezanost ili kauzalnost među ispitivanim varijablama, što rezultira izostankom cjelovite slike odnosa između ličnosti i zdravstvenih ishoda. Stoga bi primarna sugestija ovoga rada bila usmjeravanje istraživača na ispitivanje predloženih modela, ali i pokušaj njihove integracije u jedan širi model i njegove provjere. Bolje razumijevanje o tome kako i zašto ličnost utječe na zdravlje i bolest, odnosno tko obolijeva i zašto omogućilo bi razvijanje učinkovitijih programa prevencije bolesti i promicanja zdravlja.