Fokus kvantifikatora u hrvatskom jeziku na zadatku nadopunjavanja rečenica

Igor Bajšanski, Pavle Valerjev

Abstract


Različiti se kvantifikatori u prirodnom jeziku upotrebljavaju za izražavanje informacija o količini. U velikom je broju psihologijskih istraživanja ispitivano subjektivno značenje takvih izraza, kao i kontekstualne i individualne razlike u njihovoj interpretaciji. Novija istraživanja pokazuju da se kvantifikatori razlikuju u svojstvu fokusa – usmjeravanja pažnje na različite aspekte opisane situacije (Sanford, Dawydiak i Moxey, 2007). Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati ta svojstva kod kvantifikatora u hrvatskom jeziku. Proveden je eksperiment u kojem je korišten zadatak pisanja nastavka rečenica. U istraživanju je sudjelovalo 83 ispitanika. Ispitan je efekt fokusa s tri kvantifikatora: puno, malo i nekoliko. Ispitanicima je prezentirano 18 rečenica, a u svakoj je bio prisutan jedan od triju navedenih kvantifikatora. Manipulirana je i vrsta nastavka rečenice: u jednoj je grupi od ispitanika traženo da nadopune rečenicu koja započinje zamjenicom oni, a u drugoj da napišu objašnjenje prezentirane rečenice. Producirani su nastavci rečenica kategorizirani s obzirom na skup na koji referiraju – na pozitivan ili komplementarni skup. Rezultati su pokazali jasan efekt fokusa kvantifikatora: rečenice s pozitivnim kvantifikatorima (puno, nekoliko) nastavljane su referiranjem na pozitivan skup, a rečenice s kvantifikatorom malo referiranjem na komplementarni skup. Dobiven je i značajan efekt vrste nastavka, kao i značajna interakcija fokusa kvantifikatora i vrste nastavka: ispitanici su naveli više nastavaka koji referiraju na negativan skup kod pisanja objašnjenja nego kod pisanja nastavaka rečenice koja započinje zamjenicom.

Keywords


fokus kvantifikatora; kvantifikatori; efekti perspektive; hrvatski jezik

Refbacks

  • There are currently no refbacks.